Претражи овај блог

Приказивање постова са ознаком Parmsko pozorište. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Parmsko pozorište. Прикажи све постове

недеља, 2. јул 2017.

Gusar...


 Opera u 3 čina ,Gusar' od Đuzepea Verdija je bazirana po

 istoimenoj pesmi Lorda Bajrona i imala premijeru 25. oktobra

 1848, u Teatru Grande, u Triestu. Na premijeri je imala 

 loš prijem od publike i kritičara, a u prethodnom i ovom veku,

 opera bila izvedena nekoliko puta. Cela opera sa videa je iz

 oktobra 2008, u Parmskom pozorištu, a dirigent je Karlo

 Montanaro. Vreme opere je iz rane 1800. godine i odvija se na

 grčkom ostrvu u Aeganu i turskom gradu u Koronu.




 1. čin

 Ostrvom vladaju gusari, gde je glavni Korado, a njegova voljena

 Medora je usamljena i čeka njegov povratak kući...


 2. čin

 Robinje u Paša Seidovom haremu posmatraju Gulnaru, njegovu

 omiljenu robinju. Ona ne voli što on posvećuje previše pažnje njoj,

 a uskoro će se Seid i Korado sresti na totalno neočekivan način...


 3. čin

 Seid jeste u potpunosti pobedio gusare, ali nije u potpunosti

 zadovoljan. A da li će se izvući Korado i Gulnara od Seida i

 Korado i Medora ponovo biti u naručju?


 Kostimi su u sva tri čina prekrasna (pogotovo Gulnarin i

 Paša Seidov), a scenografija je jednostavna+ odlična.


 Bruno Ribeiro (Korado) je fantastičan bio u sva tri čina i on treba

 da peva samo glavne role u operama. Irina Lungu (Medora) je

 bila najbolja u prvom činu (u celom drugom se ne pojavljuje) kad

 peva u duetu sa Brunom.



 Silvia Dala Beneta (Gulnara) je imala zanimljive arije u drugom

 činu (ne pojavljuje se u celom prvom činu), a u par navrata mi se

 činilo da je preterala sa ukrašavanjem visokih tonova. Luka Salsi 

 (Paša Seid) je bio sjajni operski negativac.


 Prvi čin ima odličnu duetsku ariju (Bruno i Irina), drugi takođe 

 (samo u slučaju Silvie i Luke), a za treći i poslednji čin, nisam

 nimalo očekivala da će se tako završiti.


 Kad su pevali zajedno arije Bruno i Silvia na trećem činu, nije bilo

 toliko interesantno, kao u slučaju prvog (Bruno i Irina). Saosećate

 se sa ovim operskim gusarom.

 Ocena 9
                                          

недеља, 28. мај 2017.

Lažni kralj se zaljubio...




 Verdijeva opera melodrama u 2 čina ,Jedan dan vlasti ili lažni

 Stanislav je imala praizvedbu 5. septembra 1840. u Milanskoj

 Skali i doživela debakl. Danas, ova opera se retko izvodi, a

 u verziji sa videa iz 2010, izvode je Parmsko pozorište, pod

 dirigentskom palicom Donata Renzetija. Radnja opere se dešava

 1733.





 1. čin

 Vitez Belfjore se pravi da je poljski kralj Stanislav (inače su njih

 dvojica prijatelji) i gost je kuće barona Kelbara. Baronova kći 

 Đulijeta treba da se uda za starijeg čoveka,

 ali ona voli mladog oficira Edoarda, nećaka La Roke. Belifore se 

 zaljubljuje u Markizu Pođo..


 2. čin

 Markiza i Belfjore se sastaju na verandi, a ona nikako ne zna ko

 je u stvari Belfjore. Edoardo treba da se pridruži ,kralju', a na kraju

 se dešava duplo iznenađenje...


 Oba čina imaju zanimljivu i jednostavno efektnu scenografiju.

 Gvido Lokonsolo (Belfjore) je nosio prekrasne kostime jarkih boja

 i prelepo pevao. Isto tako je bila Ana Katarina Antonaći

 (Markiza).

 Simpatični su mi bili Ivan Magri (Edoardo) i Alesandra Marianeli

 (Đulijeta), pogotovo u drugom činu.


 Jeste da se pojavljivao veoma malo, ali bio odličan i Seung

 Hva Paek (Delmonte, pratilac pravog Stanislava).


 Originalan prikaz kroz operu kako je to biti lažna, istaknuta ličnost

 na jedan dan vlasti.

 Ocena 9
                                            

четвртак, 16. фебруар 2017.

Verdijev prikaz epske pesme




  Opera u 4 čina ,Lombardijci u I krstaškom ratu' je zasnovana na

 epskoj pesmi Tomasa Grosija, autor opere Đuzepe Verdi, a 

 premijeru je imala 1843. godine u Milanskoj skali.

 Na videu, opera je izvedena 2009. godine u Parmskom pozorištu,

 dirigent Daniel Kađari. Radnja opere se dešava u 1096- 1097 u

 Milanu, Antiohiji (drevni grčko- rimski grad) i Jerusalimu.




 1. čin

 Dva sina vladara Folka Pagano i Arvino su se posvađali zbog

 toga ko zaslužuje ruku Viklinde. Jedan će dobiti njenu ruku, dok

 drugi će biti prognan...


 2. čin

 Ačano je vladar Antiohije i zajedno sa svojim podanicima zarobio

 Điseldu (Viklindinu i Arvinovu ćerku). Điselda se zaljubila u

 Ačanovog sina Orontea, a Arvino ide u potrazi sa svojom kći...


 3. čin


 Hodočasnici koji prate Krstaše pozdravljaju Sveti Grad. Điselda

 bežeći iz očevog šatora, nailazi na Orontea za koga je mislila da je

 mrtav...


 4. čin


 Điselda ima posebnu viziju, a Lombardijci su spremni da nastave

 i osvoje Jerusalim...



 Prvi čin je mnogo mračan i zanimljiv zbog sukoba dva brata.

 U drugom činu, posebno bih pohvalila Mišela Petrusija (Pagano)

 na izvarednim arijama, kao i Frančeska Melija (Oronte).

 Treći čin me potresao na početku, a duet između Petrusija i

 Dimitre Teodisiu (Điselda) je zvučao moćno i odlično. Violinski

 solo u trećem činu je sjajan. Četvrti je bio dovoljno kratak, a

 sadržajan u arijama.


 Ko voli operu+ istoriju, zavoleće vrlo brzo ovu posebnu Verdijevu

 operu. Dirigent Kaleđari je odlično odradio posao, a zamerku 

 imam samo što opera ima 4 čina.


 Ocena 9